Povijest

Osnutak i razvoj Matematičkog odjela

Sveučilište u Zagrebu najstarije je sveučilište u Hrvatskoj, ali i jedno od najstarijih u Europi. Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. godine kada je kralj Leopold I. priznao status i povlastice tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u Zagrebu (Neoacademia Zagrabiensis), čime je, 1662. godine ustrojen, filozofski studij službeno započeo djelovati u okviru javne visokoškolske ustanove.

Ta je ustanova ostala u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, sve do ukinuća isusovačkog reda 1773. godine, da bi 1776. kraljica Marija Terezija potvrdila njen kontinuitet kao Kraljevske akademije znanosti, s tri fakulteta – Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski sabor je 1861. godine donio zakonsku odredbu o osnivanju Sveučilišta u Zagrebu, što je car Franjo Josip I. potvrdio 5. siječnja 1874. Suvremeno Sveučilište u Zagrebu svečano je otvoreno 19. listopada iste godine, kada je ban Ivan Mažuranić uveo u rektorsku dužnost i čast dr. Matiju Mesića. Taj datum označava početak organiziranog znanstvenog i nastavnog rada na Sveučilištu u Zagrebu.

Uskoro nakon osnutka Sveučilišta počeli su djelovati Pravni, Bogoslovni i Mudroslovni fakultet, u čijem je sastavu bio i Prirodoslovno – matematički odjel. Njegova Katedra za matematiku počela je s radom 1876. godine kada je iz Praga u Zagreb pozvan češki matematičar dr. Karel Zahradnik i imenovan redovitim profesorom matematike.

Godine 1886. Katedra za matematiku prerasla je u Matematički seminar s priručnom knjižnicom, a 1893. godine osnovana je Zbirka matematičkih učila u kojoj su prikupljani matematički modeli i druga nastavna pomagala. K. Zahradnik ostao je predstojnik Katedre, odnosno Seminara, do odlaska u Brno 1899. godine. Na mjestu predstojnika tada ga je naslijedio dr. Vladimir Varićak, koji je tu dužnost obavljao sve do 1942. godine, s time što je Matematički seminar 1930. preimenovan u Matematički zavod. Od 1942. do 1944. predstojnik Matematičkog zavoda je dr. Rudolf Cesarec, a od 1944. do 1946. dr. Đuro Kurepa.

1898. godine osnovana je Šumarska akademija, prislonjena na Mudroslovni fakultet, a u njezinom sklopu djelovala je i Katedra za deskriptivnu geometriju, čiji je prvi voditelj bio dr. David Segen. Godine 1911. djelokrug te Katedre proširen je na čitavu geometriju, a njezino je vodstvo  povjereno dr. Jurju Majcenu. Iste godine na Mudroslovnom fakultetu osnovan je i Geometrijski seminar.  Njegovi su predstojnici bili redom dr. Juraj Majcen (do 1924.), dr. Marije Kiseljak (1925.), dr. Vladimir Varićak (1925. – 1928.), dr. Stjepan Bohniček (1928. – 1929.), dr. Rudolf Cesarec (1929. – 1945.), te dr. Đuro Kurepa (1945. – 1949.).

Godine 1920. osnovan je na Filozofskom fakultetu i Seminar za teorijsku fiziku, iz kojeg je 1939. nastao Seminar za teorijsku fiziku i primijenjenu matematiku. Od tada pa do 1943. predstojnik tog seminara je dr. Ladislav Stjepanek, od 1943. do 1946. dr. Vladimir Vrkljan, a od 1946. do 1949. vršilac dužnosti predstojnika je dr. Ivan Supek.

Dugogodišnje nastojanje da se Matematičko – prirodoslovni odjel osamostali od Filozofskog fakulteta ostvareno je 8. lipnja 1946. godine, kada je osnovan Prirodoslovno – matematički fakultet (PMF). Na njemu je 1948. formirano pet odsjeka, a Zavodi za matematiku, geometriju i primijenjenu matematiku pripali su Matematičko – fizičkom odsjeku. Godine 1959. odsjeci postaju odjeli, s time da ih postaje šest, budući da su iz Matematičko – fizičkog odsjeka stvoreni Matematički odjel i Fizički odjel. Od navedenih zavoda, odnosno seminara nastala su tri instituta – Institut za matematiku, Institut za geometriju i Institut za primijenjenu matematiku. Naziv Institut 1959. godine promijenjen je u naziv Zavod. Predstojnici Zavoda za matematiku bili su dr. Đuro Kurepa (1946. – 1965.) te dr. Pavle Papić (1965. – 1978.),  predstojnik Zavoda za geometriju bio je dr. Stanko Bilinski (1949. – 1978.), a predstojnici Zavoda za primijenjenu matematiku dr. Željko Marković (1949. – 1961.), dr. Zlatko Janković (1961. – 1976.) te dr. Hrvoje Kraljević (1976. – 1978.). 

Od akademske godine 1978/1979. Matematički odjel organiziran je u pet zavoda, i to: Zavod za algebru i osnove matematike, Zavod za geometriju, Zavod za matematičku analizu, Zavod za primijenjenu matematiku i Zavod za topologiju. Akademske godine 1986/1987. osnovan je i Zavod za numeričku matematiku i matematičku informatiku, a 1994/1995. još i Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematičku statistiku. Pored navedenih zavoda, na Matematičkom odjelu od akademske godine 1978/1979. djeluje i Katedra za metodiku nastave matematike i informatike, a od 1986. godine i Računski centar. 

Od jeseni 1991. godine Matematički odjel djeluje u novosagrađenoj zgradi na adresi Bijenička cesta 30, Zagreb, a od 1993. godine i kao samostalan fakultet. Naime, još 1. prosinca 1978. osnovan je OOUR Matematički odjel, a krajem 1990. godine referendumom na PMF – u odlučeno je da se taj fakultet podijeli u dvije organizacije usmjerenog obrazovanja: PMF – Matematički odjel i PMF – Prirodoslovni odjeli. Stupanjem na snagu Zakona o visokim učilištima 3. 11. 1993. postali smo fakultet, s nazivom PMF – Matematički odjel.

Sudskom odlukom s kraja 2010. PMF-Matematički odjel prestaje postojati te nastavlja svoje djelovanje kao sastavnica PMF-a pod nazivom Matematički odsjek.

Go to top